Poreska policija i MUP uhapsili četiri osobe zbog sumnje na utaju poreza, prevaru sa PDV-om i pranje novca

U zajedničkoj akciji Poreske policije i MUP-a uhapšene su četiri osobe zbog sumnje na utaju poreza i pranje novca.

  • Uhvaćeni osumnjičeni koristili fiktivne račune.
  • Budžet Republike Srbije oštećen za više od 9 miliona dinara.
  • Akcija sprovedena po nalogu Višeg javnog tužilaštva.

Sadržaj

Poreska uprava objavila je da su u zajedničkoj akciji Poreske policije i Ministarstva unutrašnjih poslova, po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, uhapšene četiri osobe zbog sumnje na poresku utaju, poresku prevaru u vezi sa porezom na dodatu vrednost i pranje novca. Reč je o zvaničnom saopštenju koje se odnosi na sumnje u zloupotrebu poslovne dokumentacije i fiktivne račune, uz višemilionsku štetu po budžet Republike Srbije.

Prema navodima iz saopštenja, akciju su sproveli inspektori Poreske uprave, Sektora poreske policije – Operativnog odeljenja Beograd, zajedno sa pripadnicima Uprave kriminalističke policije. Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije, 15. juna 2026. godine četiri lica su lišena slobode i određeno im je zadržavanje do 48 časova.

Za šta se osumnjičeni terete

Poreska uprava navodi da se odgovorno lice jednog privrednog subjekta iz Novog Sada sumnjiči da je u periodu od 1. oktobra 2024. do 31. marta 2025. godine, korišćenjem fiktivne poslovne dokumentacije i računa za navodnu nabavku robe i usluga od više dobavljača, neosnovano ostvarilo pravo na povraćaj PDV-a. Istovremeno, prema istom saopštenju, na taj način su umanjene i obaveze po osnovu poreza na dobit pravnih lica.

Sumnja je da je budžet Republike Srbije time oštećen za ukupno 9.042.930 dinara. Od tog iznosa, 6.435.720 dinara odnosi se na PDV, dok se 2.607.210 dinara odnosi na porez na dobit pravnih lica.

Sumnja i na pranje novca

U saopštenju se dodaje da postoje osnovi sumnje da je osumnjičeni, zajedno sa odgovornim licima drugih privrednih subjekata, izvršio i krivično delo pranja novca. Kako se navodi, sumnja se da su prikrivali poreklo sredstava za koja su znali da potiču iz kriminalne delatnosti.

Na taj način, prema navodima Poreske uprave, pribavljena je protivpravna imovinska korist u ukupnom iznosu od 42.589.240 dinara.

Šta sledi u postupku

Poreska uprava je saopštila da će osumnjičeni, uz krivičnu prijavu, biti sprovedeni nadležnom javnom tužilaštvu. U ovoj fazi reč je o sumnjama i postupanju nadležnih organa na osnovu prikupljenih činjenica iz istrage.

Na koga se ova informacija odnosi

Ova vest se ne odnosi na novu opštu poresku obavezu niti na novi rok za podnošenje prijava, već predstavlja zvanično obaveštenje o postupanju nadležnih organa u slučaju sumnje na zloupotrebe. Ipak, važna je za privredna društva, preduzetnike koji su u sistemu PDV-a, odgovorna lica u firmama, knjigovođe i sve koji koriste ulazne račune kao osnov za poreski tretman.

Posebno je važno za obveznike koji traže povraćaj PDV-a ili evidentiraju troškove i nabavke na osnovu dokumentacije dobavljača. U ovakvim slučajevima fokus nadležnih organa je na tome da li je promet stvarno postojao i da li dokumentacija odgovara realnom poslovnom događaju.

Šta ovo praktično znači za preduzetnike

Za preduzetnike i vlasnike malih firmi ova vest je pre svega podsetnik da poreski rizik ne nastaje samo kada neko namerno prikriva prihod, već i kada firma koristi dokumentaciju koja ne može da izdrži proveru. U praksi to znači da račun sam po sebi nije dovoljan ako iza njega ne stoji stvarno isporučena roba ili izvršena usluga, odgovarajući ugovor, trag plaćanja i poslovna logika transakcije. Ako imate dilemu kako da uredite dokumentaciju, korisno je da proverite i naše tekstove kako odabrati dobrog knjigovođu i kada je vreme da promenite knjigovođu.

Druga važna poruka za preduzetnike jeste da odgovornost ne treba posmatrati samo kao pitanje poreske prijave, već i kao pitanje interne kontrole. Ako sarađujete sa novim dobavljačima, ako imate veći broj ulaznih faktura ili radite sa složenijim lancima nabavke, proverite da li je dokumentacija kompletna, da li je promet dokaziv i da li vaša firma može jasno da pokaže zašto je trošak nastao. Tema odgovornosti u poslovanju dodatno je obrađena i u tekstu zakonska odgovornost vlasnika preduzeća.

Koje su konkretne obaveze firmi u ovakvim situacijama

Iako ovo saopštenje ne propisuje nove rokove ni nove obrasce, iz njega proizlazi jasna praktična obaveza za sve obveznike: poslovna dokumentacija mora biti verodostojna, potpuna i zasnovana na stvarnim transakcijama. To se posebno odnosi na:

  • ulazne račune koji se koriste za odbitak prethodnog PDV-a,
  • dokumentaciju na osnovu koje se traži povraćaj PDV-a,
  • troškove koji utiču na obračun poreza na dobit,
  • evidenciju o nabavci robe i usluga,
  • dokaze o izvršenom prometu i plaćanju.

U praksi, preduzetnici i firme treba da vode računa da račun, otpremnica, ugovor, potvrda o izvršenoj usluzi i trag novčanog toka budu međusobno usklađeni. Kada postoji nesklad između dokumentacije i stvarnog poslovnog događaja, povećava se rizik poreske kontrole i osporavanja prava na poreske olakšice ili povraćaj.

Rokovi navedeni u saopštenju

U objavljenoj informaciji naveden je period za koji postoji sumnja na izvršenje dela, odnosno od 1. oktobra 2024. do 31. marta 2025. godine, kao i datum hapšenja, 15. jun 2026. godine. Takođe je navedeno da je osumnjičenima određeno zadržavanje do 48 časova. Drugih rokova za poreske obveznike u ovom saopštenju nema.

Šta preduzetnik sada treba da uradi

Ako uredno poslujete, ova vest ne znači da imate novu prijavu ili dodatni administrativni korak samo zbog objavljenog saopštenja. Ipak, razumno je da proverite internu dokumentaciju, posebno ako ste u sistemu PDV-a, ako koristite pravo na odbitak prethodnog poreza ili ako imate značajnije transakcije sa više dobavljača.

Najkorisniji praktični koraci su da pregledate da li za svaku važniju fakturu postoji stvarna poslovna osnova, da li je dokumentacija kompletna i da li vaš knjigovodstveni tretman odgovara realnom prometu. Ako postoji bilo kakva nejasnoća, posebno kod PDV-a i poreza na dobit, najbolje je da konsultujete knjigovođu ili poreskog savetnika, jer je reč o oblasti u kojoj formalna greška ili slaba dokumentacija mogu imati ozbiljne posledice.

Zaključno, ovo saopštenje Poreske uprave nije obaveštenje o novim pravilima, već poruka da nadležni organi kontrolišu sumnjive obrasce poslovanja i da posebnu pažnju posvećuju fiktivnoj dokumentaciji, neosnovanom povraćaju PDV-a i prikrivanju porekla novca. Za uredne preduzetnike najvažnija poruka je jednostavna: vodite čistu i dokazivu dokumentaciju i ne oslanjajte se na papire koji ne mogu da potvrde stvaran posao.

Često postavljana pitanja

Koje su sumnje protiv uhapšenih?

Osumnjičeni se sumnjiče za utaju poreza, prevaru sa PDV-om i pranje novca.

Kolika je šteta po budžet?

Budžet Republike Srbije je oštećen za ukupno 9.042.930 dinara.

Šta treba da urade preduzetnici nakon ovog saopštenja?

Preduzetnici treba da provere svoju dokumentaciju i osiguraju da je verodostojna.

Koje su posledice korišćenja fiktivnih računa?

Korišćenje fiktivnih računa može dovesti do ozbiljnih poreskih kontrola i gubitka prava na povraćaj PDV-a.