Sequa i GIZ potpisali ugovore sa 31 firmom iz Srbije: grantovi do 10.000 evra za dekarbonizaciju
Mala i srednja preduzeća u Srbiji dobila su novu priliku da deo troškova energetske modernizacije pokriju bespovratnim novcem. Kompanija Sequa i Nemačka organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) potpisale su ugovore sa 31 firmom iz Srbije koja je dobila grant za dekarbonizaciju privatnog sektora. Ugovori su uručeni u Privrednoj komori Srbije, a za preduzetnike koji prate podsticaje ovo je dobar primer kako takvi programi izgledaju u praksi, šta se traži od firmi i koliko novca se zaista može očekivati.
Šta je tačno dogovoreno
Reč je o programu Grant Scheme „Decarbonization of the Private Sector“, koji se sprovodi u okviru projekta Green Economy in Serbia. Sequa je izvođač kroz koga se grant sredstva dele firmama. GIZ je obezbedio 300.000 evra, a ukupna vrednost investicija koje će firme realizovati iznosi skoro 800.000 evra. Razlika između ova dva iznosa dolazi iz sopstvenog učešća samih kompanija, što dosta govori o logici programa: novac iz granta je podsticaj, a ne zamena za sopstveno ulaganje.
Svaka izabrana firma može dobiti do 10.000 evra bespovratne podrške, uz obavezu da najmanje 50 odsto vrednosti projekta finansira iz sopstvenih sredstava. Podržani projekti treba da se sprovedu tokom 2027. godine, a njihov cilj je da unaprede energetsku i resursnu efikasnost poslovanja. Prema izvorima, 100 kompanija je imalo priliku da prođe konsultantske usluge, a završni korak bio je prijava za učešće u programu. Do ugovora je stiglo 31 preduzeće.
Kako to izgleda iz ugla firme
Podatak da se od 100 firmi koje su prošle konsultantsku fazu do ugovora stiglo 31 podseća na ono što preduzetnici dobro znaju: grant se ne dobija samo zato što ste zainteresovani. Potrebni su razrađen projekat, jasan cilj i sposobnost da se obezbedi sopstveni deo novca. Program je očigledno bio dvostepen, prvo savetovanje, pa prijava, i oni koji su u prvoj fazi razumeli šta se od njih traži imali su prednost u drugoj.
Pravilo od 50 odsto sopstvenog učešća je važan detalj. Ako firma želi punih 10.000 evra podrške, mora da planira projekat vredan najmanje 20.000 evra, a ostatak da obezbedi iz sopstvenog budžeta, kredita ili drugog izvora. U praksi, ovakve šeme obično zahtevaju da firma prvo plati, a tek onda dokazuje trošak, pa likvidnost postaje jednako važna kao i sama ideja. Detalje o načinu isplate i dokumentaciji treba proveriti u ugovoru, jer izvor o tome ne govori.
Zašto je ovo važno za preduzetnike
Prvo, ovo je prilika, ali ograničena. Sa 300.000 evra grant sredstava i 31 dobitnikom, jasno je da je reč o malom programu, a ne o masovnoj meri koja će obuhvatiti većinu firmi. Preduzetnici koji nisu bili među izabranima ne treba da ovo čitaju kao zatvorena vrata, već kao signal da se podrška za zelene investicije u Srbiji uglavnom dodeljuje kroz projekte donatora i razvojnih partnera, često sa prijavom u ograničenom roku.

Drugo, energetska efikasnost je i bez grantova pitanje troškova. Račun za struju, grejanje i gorivo za mnoge male firme čini veliki deo mesečnih rashoda, pa ulaganje u izolaciju, efikasniju opremu, solarne panele ili bolje upravljanje otpadom može da smanji troškove dugoročno. Pitanje za vlasnika firme nije samo da li može da dobije grant, već da li bi se investicija isplatila i bez njega. Ako računica funkcioniše, grant je bonus; ako ne funkcioniše bez granta, treba biti oprezan.
Šta praktično da uradite
- Napravite pregled potrošnje. Pogledajte račune za energiju u poslednjih 12 meseci i procenite gde su najveći gubici. Bez toga je teško napisati ozbiljnu prijavu za bilo koji program.
- Pratite pozive. Ovakvi programi se obično objavljuju preko Privredne komore Srbije, razvojnih organizacija i partnera projekata. Prijavni rokovi su često kratki, pa je dobro imati pripremljen osnovni projekat unapred.
- Planirajte sopstveno učešće. Ako je potrebno najmanje 50 odsto iz sopstvenih sredstava, razmislite odakle će novac doći i da li to ugrožava redovno poslovanje.
- Sačuvajte dokumentaciju. Ponude, predračuni, fakture i dokazi o plaćanju su ono što se kod grantova najčešće proverava. Uredna evidencija olakšava i rad knjigovođi.
Ako vas zanima kako izgleda opšta slika zaduživanja i finansiranja za firme, korisno je pročitati i tekst o tome da uslovi zaduživanja za firme postaju sve teži, jer upravo zato bespovratna sredstva, makar i mala, mogu biti značajna.
Zaključak
Ugovori potpisani 17. novembra 2026. pokazuju da zelena tranzicija u Srbiji sve češće dolazi do malih firmi kroz konkretne, ali skromne iznose. Za dobitnike je sledeći korak realizacija projekata tokom 2027. godine. Za sve ostale preduzetnike poruka je praktična: pripremite se pre nego što se pojavi sledeći poziv, izračunajte šta energetska efikasnost znači za vaše troškove i ne planirajte investiciju samo na osnovu mogućeg granta. Podrška je dobrodošla, ali dobar projekat mora da stoji i sam.