Dobrodošli na ePreduzetnik portal
Paušal Aplikacija
Pokretanje posla

Strana firma u Srbiji: ćerka firma ili ogranak, i šta direktor mora lično da uradi

Kada strana kompanija odluči da posluje u Srbiji, prvo pitanje deluje kao formalnost: u kom pravnom obliku poslovati? Centrala to često vidi kao stavku na checklisti koju će rešiti lokalni pravnik. U stvarnosti je to rana i strateška odluka, jer se bira između dva različita modela: ćerke firme (društva sa ograničenom odgovornošću osnovanog u Srbiji) i ogranka strane firme.

Izbor utiče na odgovornost matične firme za obaveze, način oporezivanja dobiti, troškove prebacivanja novca ka centrali i brzinu izlaska sa tržišta ako se strategija promeni. Utiče i na to kako će firmu videti banke i kupci. Pogrešna odluka retko se primeti u prvoj godini, ali kasnije može godinama da pravi nepotrebne troškove. Zato je važno da se pitanje reši pre nego što se krene sa papirologijom.

U nastavku je pregled onoga što praksa pokazuje kada se u Srbiji osniva firma sa stranim osnivačem: šta nije uslov, koja dokumenta treba pripremiti, šta direktor mora da obavi lično, a šta može da završi punomoćnik ili knjigovođa.

Šta direktoru nije potrebno za osnivanje

Tri stvari koje strane direktore najčešće brinu zapravo nisu uslov za osnivanje firme:

  • Boravak u Srbiji. Zakon o privrednim društvima ne traži da direktor DOO bude državljanin ili rezident Srbije. Boravak i radna dozvola dolaze na red tek ako direktor u Srbiji i radi, a to je posebno pitanje.
  • JMBG. Agencija za privredne registre (APR) stranca upisuje na osnovu broja pasoša i države koja ga je izdala.
  • Srpski elektronski potpis. Prijava osnivanja DOO podnosi se APR-u isključivo elektronski, ali je ne mora podneti sam osnivač. Može je podneti punomoćnik, sa svojim kvalifikovanim elektronskim potpisom.

Jednim postupkom u APR-u firma dobija matični broj i poreski identifikacioni broj (PIB), a istom prijavom može da se prijavi i za PDV. Šire o pravilima, dokumentima i porezima za strane osnivače pisali smo u tekstu stranac može da osnuje firmu u Srbiji.

Dokumenta iz inostranstva: tu se gubi najviše vremena

Najduže ne traje sama registracija u APR-u, nego priprema dokumenata iz matične države. Zato je pametno da se oni pokrenu prvi.

  • Izvod iz registra matične firme. Mora biti na papiru, kao original ili overena kopija. APR za sada ne prihvata elektronske izvode, pa papirni izvod za elektronsku prijavu digitalizuje javni beležnik ili advokat koji podnosi prijavu.
  • Overa. Dokument overen u inostranstvu po pravilu mora da ima apostil, osim ako Srbija sa tom državom ima ugovor koji javne isprave oslobađa legalizacije. Takvi ugovori postoje sa nekim državama iz regiona, ali treba proveriti da li važe baš za izvod iz registra.
  • Prevod. Uz dokument na stranom jeziku prilaže se prevod na srpski koji je overio sudski tumač. Ako je dokument na jeziku bliskom srpskom, treba unapred proveriti da li je prevod uopšte potreban, jer od toga zavisi trajanje pripreme.
  • Punomoćje. Matična firma ovlašćuje lice koje će podneti prijavu. Pravila o overi potpisa zavise od toga ko daje, a ko prima punomoćje, a kada je punomoćnik advokat, po pravilu su jednostavnija.
  • Vlasnička šema do fizičkih lica koja na kraju poseduju ili kontrolišu matičnu firmu. Biće potrebna za evidenciju stvarnih vlasnika, za proveru klijenta i za banku.

Pre podnošenja prijave treba doneti i nekoliko odluka: koji će biti naziv firme, pretežna delatnost (za online prodaju to je trgovina na malo preko interneta), visina osnovnog kapitala, sedište, kao i ko će biti direktor i po kom osnovu radi za firmu. Poslednja odluka utiče na poreze i doprinose, pa je bolje da se reši pre osnivanja nego posle.

Od predaje prijave do rešenja: šta određuje tempo

APR o prijavi odlučuje u kratkom roku koji propisuje zakon, a rešenje objavljuje na svom sajtu. Kada su dokumenta uredna, registracija je najkraći deo posla. Ukupno vreme određuju dve druge stvari:

  • dokumenta iz inostranstva: izvod, overa i prevod, i da li originali stignu na vreme
  • banka, koja račun otvara tek kada je firma registrovana i kada sprovede sopstvenu proveru

Ako su dokumenta iz matične države spremna i overena pre dolaska direktora u Beograd, mnogo toga može da se završi tokom boravka. Ako nisu, dane u Srbiji je bolje iskoristiti za ono što zahteva lično prisustvo, a ostalo se rešava kasnije, bez direktora.

Šta direktor treba da uradi lično dok je u Beogradu

Ovaj deo se najčešće propusti, a zbog njega se direktori kasnije vraćaju u Srbiju.

  • Kvalifikovani elektronski sertifikat na osnovu pasoša. Stranac bez JMBG-a može da ga dobije kod Sertifikacionog tela Pošte. Sertifikat mora da preuzme lično, i to samo na teritoriji Srbije. Važi za usluge APR-a i za Sistem elektronskih faktura, a upravo ti koraci posle osnivanja traže direktora. Ističe zajedno sa pasošem.
  • Banka. Ako firma bude registrovana dok je direktor u Beogradu, račun može da se otvori uz njegovo prisustvo. Ako ne bude, račun može da se otvori i kasnije, bez dolaska, preko advokata sa odgovarajućim punomoćjem. U oba slučaja banka sama sprovodi proveru i odlučuje.
  • Potpisi. Punomoćja i druga dokumenta koja treba overiti mogu se potpisati kod javnog beležnika u Beogradu, umesto da se overavaju kod kuće i šalju poštom.

Posle registracije: šta traži direktora, a šta ne

Kada firma dobije rešenje, ostaju tri koraka koje propisi vezuju za zakonskog zastupnika, odnosno direktora. Rade se na početku, a posle toga firma može da funkcioniše bez njegovog stalnog učešća.

  1. Upis stvarnog vlasnika u Centralnu evidenciju stvarnih vlasnika (CESV). Posle registracije firma u zakonskom roku upisuje svog stvarnog vlasnika i prilaže dokumenta na osnovu kojih je on određen. Punomoćnik iz postupka osnivanja to ne može da uradi, već lice ovlašćeno za zastupanje. Podaci se proveravaju svake godine. CESV vodi APR, pa se za ovaj korak koristi sertifikat na pasoš.
  2. Sistem elektronskih faktura (SEF). Kroz SEF firma izdaje i prima elektronske fakture. Firmu na SEF registruje isključivo zakonski zastupnik, uz elektronsku identifikaciju visokog nivoa pouzdanosti. Posle toga može da dodeli ulogu administratora drugom korisniku, na primer knjigovođi.
  3. Poreske prijave. Prijave preko portala ePorezi podnosi knjigovođa koga direktor ovlasti. Sertifikat na pasoš ne važi za ePorezi, ali to nije prepreka: kada zakonski zastupnik nema kvalifikovani sertifikat, ovlašćenje daje PEP obrascem koji se predaje Poreskoj upravi.

Kada direktor jednom dobije sertifikat i obavi ova tri koraka, i kasnije obaveze, poput godišnje provere podataka o stvarnom vlasniku, može da obavlja elektronski.

Direktor sa pasošem i laptopom potpisuje elektronski dokument u kancelariji
Elektronski sertifikat se izdaje na osnovu pasoša, a direktor ga preuzima lično.

Online prodaja i uvoz: šta knjigovodstvo prati od prvog dana

Delatnost često menja obim administracije više nego sama pravna forma. Za online prodaju robe iz uvoza, nekoliko stvari treba urediti na početku:

  • Uvoz. PDV pri uvozu obračunava i naplaćuje carina u carinskom postupku. Ako je firma u sistemu PDV-a, taj PDV po pravilu odbija kao prethodni porez, uz dokument o uvozu i dokaz o plaćanju. Dokumenta iz carinskog postupka su osnov za knjiženje.
  • Ulazak u sistem PDV-a. Firma u sistem ulazi obavezno kada promet pređe zakonski prag, a može i ranije, po sopstvenom izboru. Za uvoznika je to poslovna odluka koju vredi doneti pre prvog uvoza.
  • Prodaja kupcima. Online prodaja nosi obaveze prema kupcima, a od načina naplate zavisi i fiskalizacija.

Sve to spada u redovno knjigovodstvo. Šta se u toku godine priprema od strane vlasnika, a šta radi knjigovođa, lepo se vidi i na primeru pripreme završnog računa.

Cena, banka i sedište: tri pitanja koja idu zajedno

  • Troškovi. Osnivanje i postavljanje sedišta su jednokratni troškovi, a registrovano sedište i knjigovodstvo mesečni. Obim posla zavisi od toga kako firma posluje, pa se opšti cenovnik ne može lako primeniti na svaki slučaj. Kada se posao dobro razume, fiksna mesečna cena je često moguća.
  • Banka. Svaka banka sama proverava klijenta i sama odlučuje, a za firmu sa stranim osnivačem traži i dokumentaciju o vlasničkoj strukturi. Zato je važno da dokumentacija bude kompletna pre nego što se banka izabere.
  • Sedište. Firma bez kancelarije u Srbiji ipak mora imati registrovanu adresu, na koju stižu dopisi APR-a i Poreske uprave. Zato je važno da se službena pošta redovno prima i prosleđuje.

Najčešća pitanja stranih osnivača

Može li direktor bez boravka i JMBG-a da vodi firmu u Srbiji?
Može. Zakon ne traži da direktor DOO bude državljanin ili rezident Srbije, a APR ga upisuje po broju pasoša. Ako direktor u Srbiji i radi, boravak i dozvola za rad su posebno pitanje.

Može li neko drugi da preda prijavu u ime osnivača?
Može. Prijavu podnosi punomoćnik svojim elektronskim potpisom, pa osnivačev e-potpis nije potreban. Potrebno je punomoćje matične firme.

Koliko traje od predaje prijave do rešenja APR-a?
APR odlučuje u kratkom zakonskom roku, pa je registracija najkraći deo posla. Ukupno vreme zavisi od dokumenata iz inostranstva i od banke.

Treba li izvod iz registra prevoditi i overavati apostilom?
Uz izvod na stranom jeziku prilaže se prevod sudskog tumača, a dokument overen u inostranstvu po pravilu traži apostil. Sa nekim državama iz regiona Srbija ima ugovor koji isprave oslobađa legalizacije, pa treba proveriti oba pitanja pre slanja dokumenta.

Može li se račun u banci otvoriti bez dolaska direktora?
Može, preko advokata sa punomoćjem, uz napomenu da banka sama sprovodi proveru i donosi odluku.

Šta ovo znači za preduzetnike i male firme

Iako je tekst o stranim kompanijama, pouka važi i za domaće preduzetnike koji sarađuju sa stranim partnerima ili razmišljaju o prelasku sa preduzetničke radnje na DOO. Pravna forma nije samo upis u registar. Ona određuje ko odgovara za obaveze, kako se oporezuje dobit i koliko košta izlazak iz posla. Ko to ne razmotri na početku, često plaća kasnije, kroz dodatnu administraciju ili skupu reorganizaciju.

Drugo, mnogi koraci posle osnivanja, kao što su SEF, evidencija stvarnih vlasnika i ovlašćenje knjigovođi za ePorezi, zahtevaju zakonskog zastupnika. Preduzetnici i vlasnici malih firmi treba da znaju ko u firmi ima koji sertifikat, kada ističe i ko je ovlašćen da radi u njihovo ime. Obična navika da se sve prepusti knjigovođi ne važi tamo gde zakon traži potpis direktora. Praktičan savet: napravite jednostavan spisak ovlašćenja i rokova i proveravajte ga bar jednom godišnje.

Zaključak: redosled je bitniji od brzine

Strani osnivač u Srbiji najviše dobija kada prvo reši strateško pitanje forme, zatim pripremi dokumenta iz matične države (izvod, apostil, prevod, punomoćje, vlasničku šemu), a tek onda planira dolazak direktora u Beograd. Ako je sertifikat na pasoš izdat, punomoćja overena, a banka dobila potpunu dokumentaciju, ostatak poslovanja se vodi preko knjigovođe i elektronskih servisa. Ko taj redosled obrne, najčešće zbog nepotpunih dokumenata ili propuštenog sertifikata plaća dodatno putovanje i dane čekanja.

Iz magazina

Pročitaj i ovo