Šta je KPO knjiga i ko mora da je vodi?
KPO je knjiga o ostvarenom prometu paušalno oporezovanih obveznika. To je jedina knjiga koju paušalac mora da vodi – u nju se upisuju samo prihodi (promet), ne i troškovi. Najbolje je voditi je redovno, dok su fakture sveže, da se ne preskoči unos ili pogreši datum. Aplikacija to može da radi automatski iz tvojih faktura.
Koliko paušalac plaća mesečno i od čega to zavisi?
Paušalac plaća fiksan mesečni iznos poreza i doprinosa, utvrđen rešenjem Poreske uprave. Iznos zavisi pre svega od šifre delatnosti i opštine sedišta (polazna osnovica se koriguje tim elementima), pa isti posao u dve opštine ne plaća isto. Procenu za svoj slučaj možeš da izračunaš u paušal kalkulatoru na sajtu.
Da li paušalac mora da ima knjigovođu?
Ne mora. Paušalac vodi samo KPO knjigu i plaća fiksan iznos po rešenju Poreske uprave, što može sam – pogotovo uz aplikaciju koja KPO vodi automatski i podseća na rokove. Knjigovođa je opcija (npr. kad ti je preča ušteda vremena ili kad ulaziš u PDV), ne zakonska obaveza.
Šta se dešava kada paušalac pređe 6 ili 8 miliona dinara prometa?
To su dva različita praga. Kada godišnji promet pređe 6.000.000 dinara, gubiš pravo na paušal i prelaziš na vođenje poslovnih knjiga. Kada pređeš 8.000.000 dinara prometa u 12 meseci, ulaziš u PDV sistem. Zato je važno pratiti promet tokom cele godine, a ne tek na kraju.
Do kada novoosnovani preduzetnik mora da se opredeli za paušal?
Opredeljenje za paušal radi se pri registraciji ili najkasnije 15 dana od upisa u APR. Isto pravilo važi i za opredeljenje za isplatu lične zarade kod novoosnovanog preduzetnika. Zato registracija nije samo otvaranje radnje – to je i prvi veliki poreski izbor, pa ga donesi pažljivo.
Kako da se registrujem kao paušalac?
Paušalno oporezivanje biraš pri samoj registraciji u APR-u (kroz objedinjenu prijavu), a kao novoosnovani preduzetnik najkasnije u roku od 15 dana od upisa. Status paušalca važi od dana registracije. Elektronsko rešenje o paušalu, sa konkretnim mesečnim iznosom, stiže ti putem portala ePorezi (najčešće u roku od 48 sati).
Mogu li da registrujem sedište radnje na svojoj kućnoj adresi?
Da. Sedište mora biti registrovano, ali ako delatnost obavljaš na terenu ili od kuće, kao adresu sedišta upisuješ svoju kućnu adresu (adresu prebivališta). To je čest slučaj kod uslužnih i digitalnih delatnosti. Vodi računa da pojedine regulisane delatnosti mogu imati posebne uslove u pogledu prostora.
Šta je jednošalterski sistem i šta dobijam registracijom u APR-u?
Jednošalterski sistem znači da jednom prijavom u APR-u dobijaš sve potrebno, bez obilaska više institucija. Istovremeno dobijaš: matični (registarski) broj, PIB (poreski identifikacioni broj), prijavu na izabrani poreski režim (paušal, ličnu zaradu ili PDV) i potvrdu o prijavi na obavezno socijalno osiguranje (obrazac M-A preko CROSO).
Da li naziv preduzetničke radnje mora da postoji?
Naziv nije obavezan – polje možeš ostaviti prazno i poslovati pod ličnim imenom i prezimenom. Ako se odlučiš za naziv, on ne sme biti isti ili sličan već registrovanom nazivu drugog preduzetnika. Dostupnost naziva proveri u pretrazi APR-a pre podnošenja prijave.
Koja dokumenta su potrebna za registraciju radnje na šalteru APR-a?
Ako prijavu podnosiš na šalteru, potrebna je popunjena i potpisana jedinstvena registraciona prijava osnivanja preduzetnika (obrazac JRPPS), koja se preuzima sa sajta APR-a, i dokaz o identitetu (fotokopija lične karte za domaće fizičko lice), uz dokaz o uplati naknade. Za šaltersku prijavu ti ne treba elektronski sertifikat.